5. februar, Dana sjećanja na sve poginule građane Sarajeva

0
210

Sarajevo se danas,  povodom 5. februara, Dana sjećanja na sve poginule građane Sarajeva u periodu 1992-1995. godina i 24. godišnjice stradanja na pijaci Markale, sjeća  stradalih sugrađana. Održava se zajednička komemorativna sjednica Skupštine Kantona Sarajevo, polaganje cvijeća na spomen obilježje na pijaci Markale, uz prigodan program.

Tog dana, prije 24 godine, sa položaja Vojske Republike Srpske na Mrkovićima ispaljena je minobacačka granata kalibra 120 mm između 12:10 i 12:20 sati, koja je pala u prepunu gradsku tržnicu Markale.

Spasioci i ostali radnici Ujedinjenih Nacija (UN) su brzo stigli da bi pomogli brojnim civilnim žrtvama. U napadu je poginulo o 68 građana Sarajeva, dok ih je 142 teže i lakše ranjeno.

U prvom masakru na Markalama ubijeni su:

Senad Arnautović, Ibrahim Babić, Mehmed Baručija, Ćamil Begić, Emir Begović, Vahida Bešić, Gordana Bogdanović, Vaskrsije Bojinović, Muhamed Borovina, Faruk Brkanić, Sakib Bulbul, Jelena Čavriz, Almasa Čehajić, Zlatko Čosić, Alija Čukojević, Verica Ćilimdžić, Smilja Delić, Ifet Drugovac, Dževad Durmo, Fatima Durmo, Kemal Džebo, Ismet Fazlić, Vejsil Ferhatbegović, Dževdet Fetahović, Muhamed Fetahović, Ahmed Fočo, Majda Ganović, Isma Gibović, Rasema Hasanović, Alija Hurko, Mirsada Ibrulj, Mustafa Imanić, Rasema Jažić, Razija Junuzović, Hasija Karavdić, Mladen Klačar, Marija Knežević, Selima Kovač, lbro Krajčin, Sejda Kunić, Jozo Kvesić, Numo Lakača, Ruža Malović, Jadranka Minić, Safer Musić, Nura Odžak, Mejra Orman, Hajrija Oručević, Seid Prozorac, Smajo Rahić, Igor Rehar, Rizvo Sabit, Zahida Sablja, Nedžad Salihović, Hajrija Smajić, Emina Srnja, Džemo Subašić, Šaćir Suljević, Hasib Šabanović, Ahmed Šehbajraktarević, Bejto Škrijelj, Junuz Švrakić, Pašaga Tihić, Munib Torlaković, Ruždija Trbić, Džemil Zečić, Muhamed Zubović i Senad Žunić.

Sarajevska pijaca Markale tokom opsade Sarajeva bila je mjesto dva stravična masakra. Nakon ispaljenih granata sa položaja Vojske Republike Srpske prvo je 5. februara 1994. godine ubijeno 68, a ranjeno 144 ljudi, a zatim 28. augusta 1995. godine život je izgubilo 37 građana Sarajeva, a povrijeđeno ih je 90.

Opsada Sarajeva

Opsada Sarajeva od 1992. do 1996. godine, koja je trajala 1.425 dana bila je najokrutnije vojno djelovanje na jedan grad u novijoj istoriji čovječanstva. Tokom opsade, prema zvaničnim podacima Zavoda za zdravstvenu zaštitu BiH ubijeno 11.541 građana Sarajeva, među kojima i 1.601 dijete.Ranjeno je preko 61.136 civila, od čega čak 14.947 djece.

Kanton Sarajevo je 1996. godine izgradio spomen-ploču posvećenu ubijenim građanima Sarajeva u masakru 5. februara 1994. godine na pijaci Markale. Kasnije su iza 2000. godine tokom obnove pijace dodana imena poginulih na fasadu zgrade zelene pijace i pleksiglas preko otiska granate.

 

 

Na spomeniku piše tekst: “Na ovom su mjestu srpski zločinci 5. februara 1994. ubili su 67 građana Sarajeva. Rahmet, pokoj i šutnja mrtvima. Proučite Fatihu i pomolite se, pamtite i opominjite. Građani Sarajeva.“

Za zločine počinjene u Sarajevu, koji obuhvataju i granatiranje Markala, na doživotnu zatvorsku kaznu osuđen je Stanislav Galić, komandant Sarajevsko-romanijskog korpusa Vojske Republike Srpske (VRS). U presudi Galiću iz novembra 2006. godine navedeno je da taj incident predstavlja primjer granatiranja gdje su civili namjerno ciljani.

Za granatiranje, teroriziranje i snajpersko ubijanje građana Sarajeva, nepravosnažnom presudom izrečenom u Hagu, na 40 godina zatvora osuđen je Radovan Karadžić, bivši predsjednik Republike Srpske (RS). U Haškom tribunalu Ratko Mladić, bivši komandant  VRS-a osuđen je prvostepenom presudom na kaznu doživotnog zatvora.